08. svibnja 2015. godine, u 19:30 sati, Kulturni centar, Dubrava 51 a, predvorje male dvorane – KONCERT povodom svjetskog dana harmonike (6. svibnja) harmonikaša HGGD “Sloge”.
“Dragi prijatelji harmonikaša “Sloge”,
spremljeno je sve što je potrebno za održavanje koncerta!
Onima koji iz bilo kojih razloga neće moći doći na koncert,
preporučujem da pročitaju tekstualni dio programa, koji govori o svjetskom danu harmonike. Vjerujem da će Vam biti interesantan i kratki historijat našeg orkestra.
Ovaj smo koncert odlučili održati u istočnom dijelu grada kako bi malo išli na ruku ljudima iz tog kvarta.
Primite srdačne pozdrave,
od Starog Borisa Barića – Bare”
O HGGD “Sloga”
Slijedeće 2016. godine “Sloga” će obilježiti 150-u obljetnicu postojanja. Premalo je prostora da se ovdje iznese i najmanji dio bogate povijesti društva. Danas u društvu djeluju Orkestar mandolinista i gitarista, kao i Mandolinski komorni ansambl, te Harmonikaški orkestar, momentalno upravo pred Vama.
Poslije II svjetskog rata društvo mijenja ime u GKUD “Ognjen Prica”. Harmonikaški orkestar je osnovan 1947. godine. Pravi procvat u radu harmonikaškog orkestra, kao i tečaja učenja harmonike, uslijedio je preuzimanjem harmonikaša od strane profesora Ernesta Dvoržaka, pedesetih godina. U to je vrijeme bilo dvjestotinjak polaznika tečaja harmonike, a neko vrijeme su, prema starosti članova, djelavala čak tri orkestra. U tom periodu orkestar je osvojio 1958. “Coupe Europe” u Strasbourgu (Francuska). 1964. bio je jedan od utemeljitelja Pulskih susreta harmonikaša koji kasnije postaju međunarodni. 1965. orkestar preuzima današnji dirigent Mladen Landau. Orkestar nastavlja nizati uspjehe na međunarodnom planu: srebro/1974. Kerkrade (Nizozemska), zlato/1978. Chambery (Francuska) i bronca/1979. Aix-les-bains (Francuska). Tu su i brojna priznanja na susretima u Puli i u novije doba Slavonskom Brodu. U tom periodu orkestar je brojao čak i do 30 članova. Poslije 1991. društvo vraća staro povijesno ime, obnovljen je rad orkestra ali sa znatno manjim brojem članova. Momentalno orkestar broji 10 članova. No i pored ovakve situacije, koja bi se mogla opisati kao: “Reliquie reliquiarum orchestrae”, mi se ne predajemo, radimo dalje i vjerujemo u bolje sutra.
SVJETSKI DAN HARMONIKE
“Dragi prijatelji glazbe – prijatelji harmonikaša “Sloge”!
Odlukom generalne skupštine UNESCO-a, 6. svibnja 2009. proglašen je „Svjetskim danom harmonike“. Tad je obilježena i 180. godišnjica rođenja instrumenta Harmonike – Accordiona. Cyrillus Demian i sinovi bili su ti koji su patentirali harmoniku u Beču, 1829. godine. Instrument je ime dobio po njemačkoj riječi “Akkord”. U većini svjetskih jezika naziva se Accordion ili nekako slično. U našem jeziku ime instrumenta je “Harmonika”.
To međutim ne znači da harmonika nije postojala i znatno ranije. Otprilike 3000 godina prije Krista, u Kini, za vrijeme vladavine tzv. “Žutog cara”, učenjak Ling Lun poslan je u zapadne planine kako bi pronašao način za reproduciranje pjesme ptice Feniks. Vratio se s instrumentom cheng ili sheng iz kojeg su se kasnije razvili harmonika, kao i orgulje. Cheng je bio prvi znani instrument koji je koristio princip vibriranja slobodnog “piska” ili “glasa” (kako ga danas zovemo), a koji je i danas osnova tehnologije proizvodnje zvuka harmonike.
Prostor za tekst u programu premali je da bi ovdje iznijeli kako se harmonika dalje razvijala. Dovoljno je da Vam nabrojimo neke od slavnih konstruktora: Matthias Hohner, Paolo Soprani, Mariano Dallape, Silvio Scandalli, Armando Bugari i mnogi drugi. Ako smo Vas s ovim kratkim tekstom uspjeli zainteresirati, vjerujemo da ćete malo “proguglati” i naći sve što bi Vas eventualno moglo zanimati.
Što harmonika predstavlja danas? Ovdje ćemo citirati dio teksta koji je povodom proglašenja svjetskog dana harmonike dala CIA, “The Confédération Internationale des Accordéonistes”.
Svjetski dan harmonike jedinstvena je globalna prilika za promociju harmonike, kao instrumenta bez granica, koji povezuje razne kulture i glazbene žanrove.
Od solo izvedbi do koncerta uz pratnju velikog simfonijskog orkestra, od dua ili trija do četrdeset-članog harmonikaškog orkestra, od veličanstvenog zvuka ručno izrađenih instrumenata do najnovijih u digitalnoj tehnologiji, od novo-komponiranih originalnih skladbi do blistavih transkripcija klasičnih djela, od klasike do jazza, od etničke glazbe do popa, od “orkestra iz jame” u Broadwayskoj predstavi do glazbe u pozadini televizijskih-reklama, od Čajkovskog do Gubaiduline, od malenih dijatonskih instrumenata do više-oktavskih koncertnih modela, od police u muzeju do centralne pozornice u Carnegie Hallu, od privatnog glazbenog studija do najcjenjenijih i najuglednijih konzervatorija u svijetu.
Nema granica gdje sve možete naći harmoniku ili imati priliku za uživanje u raznolikosti načina njene primjene.
Želimo Vam da uživate u današnjem programu!
Adriana Pejčinović i Boris Barić.”
PROGRAM:
1. Renato Bui Koncertna fantazija
2. Isaac Albeniz Sevilla
iz suite “Espanola” No1. Op.47
3. Isaac Albeniz Tango u D-duru
iz suite “Espana” No2, Op.165
4. Joaquin Rodrigo Adagio
iz “Concierta de Aranjuez” – tema
5. Dmitrij Šostakovič Valcer br, 2
iz suite za varijetetski orkestar br.2
6. Ennio Morricone Gabrijelova oboa
tema iz filma “Misija”
7. Karlo Metikoš Gubec-beg
predigra rock-operi
8. Nino Rota Amarcord
melodije iz istoimenog filma
9. Ljubo Kuntarić Sretan put
melodija iz filma “H-8”
10. Andrea Morricone Cinema paradiso
ljubavna tema iz istoimenog filma
11. Astor Piazzolla Oblivion
tema iz filma “Enrico IV”
12. Arsen Dedić Vraćam se
13. J.Lennon &
P.McCartney Kad budem 64
14. Hardy Schneiders Minouche, valcer musette
Dirigent: Mladen Landau
Koncertni majstor: Gordan Koprivnjak
Aranžeri svih skladbi (osim 1. i 14.): Mladen Landau i Boris Barić
